GEOBAŠTINA U HRVATSKOJ

U sklopu 39. Izborne skupštine Hrvatskog geološkog društva, 10. prosinca 2025. u zgradi INA-e, održan je PANEL na temu GEOBAŠTINE. Govorilo se o stanju geobaštine u Hrvatskoj, kako je bolje prikazati javnosti, kako što trajnije osigurati zaštitu te o različitim iskustvima u očuvanju geobaštine.

Na panelu su sudjelovali:

Irina Žeger Pleše, Zavod za zaštitu okoliša i prirode, MZOZT

Tatjana Vlahović, Hrvatski prirodoslovni muzej

Lana Schmidt, Geopark Viški arhipelag

Jurica Sabol, Muzeji Hrvatskog zagorja

Goran Radonić, PP i Geopark Papuk

Ksenija Protrka, PP Biokovo i Geopark Biokovo – Imotska jezera

Damir Pocrnić, NP Brijuni

Aleksandar Mezga, PMF Geološki odsjek

Izidora Marković Vukadin, Institut za turizam

Mladen Garašić, potpredsjednik Međunarodne speleološke organizacije (UIS)

Lidija Galović, Hrvatski geološki institut

Andrea Deklić, JU Natura Histrica

Tajana Ban Ćurić, PP Medvednica

Panel je moderirala Karmen Fio Firi, PMF Geološki odsjek

Panel rasprava organizirana od strane Hrvatskog geološkog društva jasno je pokazala da je geobaština u Hrvatskoj nedovoljno prepoznata u odnosu na bioraznolikost, iako predstavlja neobnovljiv prirodni resurs od iznimne znanstvene, obrazovne i turističke vrijednosti. Jednom uništena, geobaština se ne može obnoviti, što zahtijeva hitno jačanje zakonske zaštite i strateškog planiranja.

Sudionici su naglasili potrebu za doradom zakonskog okvira – novi Zakon o zaštiti prirode mora uključiti jasne definicije geobaštine, geoparkova, fosila i minerala kao zaštićenih kategorija. Također je istaknuta važnost povezivanja Zakona o zaštiti prirode sa Zakonom o muzejima, kako bi se osigurala dugoročna zaštita i prezentacija geoloških zbirki. Vječno pitanje promjena Zakona o geološkim istraživanjima koje datira iz 1986. godine je također dio rješenja. Nedostatak sustavne evidencije i digitalnih alata predstavlja ozbiljan problem – nužno je izraditi interaktivnu kartu zaštićenih geolokaliteta i digitalizirati podatke radi bolje informiranosti javnosti i struke, te dostupnosti i komunikacije među institucijama.

Ex-situ zaštita geobaštine jedna je od glavnih zadataka Hrvatskog prirodoslovnog muzeja koji posjeduje više od 1 340 000 dokumentarnih predmeta, među kojima su dvije značajne geološke zbirke: Geološko-paleontološka zbirka (fosili, tragovi života kroz geološku povijest) i Mineraloško-petrografska zbirka (minerali, stijene, uzorci s hrvatskih lokaliteta). Ove zbirke čuvaju neprocjenjive podatke o geološkoj prošlosti Hrvatske.

Posebno je istaknuta važnost speleoloških objekata kao dijela geobaštine. Hrvatska ima više od 14 000 speleoloških objekata, a, zahvaljujući Zakonu o zaštiti prirode iz 2013. godine, oni su u vlasništvu države i pod posebnom zaštitom. Međutim, pritisci turizma, bespravna gradnja i zagađenje podzemlja i dalje predstavljaju izazov. Pozdravljena je realizacija inicijative za obilježavanje UNESCO-ovog međunarodnog dana špilja i krških terena, za koji je proglašen 13. rujna (dan kad je 1965. godine na 4. Svjetskom speleološkom kongresu, koji se održavao u Postojni, Ljubljani i u Dubrovniku prije 60 godina, osnovana Svjetska speleološka organizacija, UIS (Union Internationale Speleologie – International Union of Speleology). To je prilika za jačanje svijesti javnosti o važnosti krških ekosustava i podzemnih staništa.

Iskustva zaštite od oštećenja i/ili uništenja geobaštine pokazala su da je sustav spor i nedovoljno učinkovit. Primjeri uključuju slučajeve bespravne gradnje na paleontološkim lokalitetima, zatrpavanje špilja otpadom te uništavanje geoloških izdanaka zbog infrastrukturnih radova. Iako su inspekcijski nadzori provedeni, često izostaje pravovremena reakcija i sankcioniranje. Sudionici su naglasili potrebu za bržim postupkom prijave, jasnim protokolima i jačom suradnjom između javnih ustanova, inspekcija i lokalnih vlasti. Upozoreno je da se geobaština, jednom oštećena, ne može obnoviti, pa je preventivno djelovanje ključno. Prikazani su i primjeri brzih i učinkovitih reakcija nadležnih institucija kod zaštite geolokaliteta u okviru PP Biokovo gdje je inspekcija zaštite prirode izašla na teren, pripremila zapisnik koji je ovjeren u Županijskim cestama.

Važan doprinos dao je Institut za turizam, koji je u upitnik o motivaciji turista za posjet Hrvatskoj po prvi put uključio pitanje o georaznolikosti uz bioraznolikost. Rezultati će dati odgovore i smjer za razvoj geoturizma i integraciju geobaštine u turističku ponudu. To dodatno zahtijeva edukaciju turističkih zajednica, jačanje marketinga i stvaranje interpretacijskih sadržaja o prirodnim vrijednostima.

Edukacija i promocija prepoznate su kao ključni elementi očuvanja geobaštine. Potrebno je jačati programe za škole, organizirati terenske radionice i razvijati interpretacijske centre u parkovima prirode i geoparkovima. Geoturizam je istaknut kao održiv model razvoja ruralnih područja, uz uvjet da se turizam temelji na poštivanju prirodnih vrijednosti. Geoparkovi Papuk, Viški arhipelag i Biokovo – Imotska jezera pokazali su kako UNESCO status može donijeti međunarodnu vidljivost i potaknuti lokalni razvoj, ali zahtijeva stalnu brigu, edukaciju i suradnju s lokalnim zajednicama.

Među izazovima istaknuti su pritisak turizma, bespravna gradnja, zagađenje speleoloških objekata te nedostatak stručnjaka geologa u odnosu na potrebe velikih projekata. Preporuke za budućnost uključuju izradu nacionalne strategije očuvanja geobaštine, obilježavanje UNESCO Dana georaznolikosti i Dana špilja i krških terena, jačanje suradnje između geoloških, turističkih, znanstveno-istraživačkih i obrazovnih institucija te povećanje broja stručnjaka u području geoznanosti.

Rasprava je pokazala da je geobaština u Hrvatskoj nedovoljno prepoznata u odnosu na bioraznolikost, iako predstavlja neobnovljiv prirodni resurs od iznimne znanstvene, obrazovne i turističke vrijednosti. Zaključeno je da su kroz različita pitanja samo otvorene teme o kojima se još mnogo može pričati te da bi trebalo poticati više događaja na kojima se može pričati i o izmjenama Zakona o zaštiti prirode i o proširenju interesa o geobaštini. Na taj način bi se više mladih moglo zainteresirati za studij geologije.