| Početna stranica | ||
| Odsjeci | ||
| Članstvo | ||
| Publikacije | ||
| Fotoalbumi | ||
| Knjiga gostiju | ||
| Linkovi | ||
| O nama | ||
| Kontakt | ||
| Od sada nas pratite i nas facebooku! | |||||
 |
|||||
| Postanite član HGD-a (Become a member) |
|||||
| » Pristupnica | |||||
| » Application form | |||||
|
| Odsjek za zaštitu geološke baštine | ||||||||||||||||||||
|
• ODABRANI GEOLOŠKI LOKALITETI  |
||||||||||||||||||||
Važnost zaštite geološke baštine Tijekom geološke prošlosti od 4,5 milijardi godina život koji se pojavio na Zemlji prošao je mnoge promjene i nije se ponavljao. Ta duga evolucija i sporo stvaranje ostavilo je traga na okolišu u kojem živimo. Dokazi evolucije pohranjeni su u stijenama, a kako bismo saznali što više o nastanku života na Zemlji neophodno je pojedine značajne stjenske zapise proučavati i sačuvati za buduće generacije. Često se eksploatacijom mineralnih sirovina, izgradnjom naselja, industrijskih postrojenja i prometnica u nepovrat gube dokazi o nastanku našeg planeta, evoluciji biljnog i životinjskog svijeta i čovjeka. Svjesni činjenice da je geološka baština dio cjelokupne čovjekove baštine i to najstarija potrebno joj je pridati jednaku pozornost kao i drugim djelovima baštine i odgovarajuće ju zaštiti. DefinicijaGeološka baština Hrvatske je površinski i pripovršinski dostupan i saglediv dio litosfere, odnosno Zemljine kore koja joj zemljopisno pripada. Svjedoči o složenim geološkim procesima oblikovanja planeta Zemlje i evoluciji života na Zemlji. Dio je krajolika i stanište za mnoge biljne i životinjske vrste. Pojedini dijelovi geološke baštine do sada su zaštićeni u sklopu nacionalnih parkova i parkova prirode, te samostalno kao posebni rezervati i spomenici prirode. Usprkos pravno reguliranoj zaštiti navedene geološke baštine ona u stvarnosti nije na odgovarajući način zaštićena, a posebno nije dovoljno prezentirana široj javnosti.
Ciljevi i usmjerenja članova Odsjeka Pojedini članovi Hrvatskog geološkog društva spoznali su kroz svoj stručni rad da se u Hrvatskoj nedovoljno pažnje pridaje geološkoj baštini, te da ju je potrebno odgovarajuće zaštititi u sklopu ostalih sastavnica okoliša. Stoga je na sastanku održanom 21. veljače 1997. u Zagrebu na kojem je prisustvovalo oko dvadesetak članova Hrvatskog geološkog društva osnovan Odsjek za zaštitu geološke baštine, a za prvu voditeljicu Odsjeka izabrana je mr. sc. Ljerka Marjanac. Članovi Odsjeka svojom aktivnošću žele pridonositi ostvarenju učinkovite zaštite geološke baštine i njenom promoviranju u javnosti, te ostvarenju ciljeva koji su zacrtani i Nacionalnom strategijom zaštite okoliša, a koju je donio Hrvatski sabor na sjednici 25. siječnja 2002. Strategija je objavljena u Narodnim novinama br. 46/02. Strategijom su utvrđeni mnogobrojni problemi. Neki problemi su dijelom riješeni , neki se rješavaju, a neki ne. Što se tiče zakonske regulative dijelom je zaštita geološke baštine riješena odredbama Zakona o zaštiti prirode (Narodnim novinama br. 70/05), kojim je utvrđeno što je geološka baština, kako ju zaštititi i štititi. Sama provedba Zakona u praksi nije u potpunosti odgovarajuća, isto tako je i neodgovarajuće uključivanje javnosti u spoznaje o geološkoj baštini. Kako bi članovi Odsjeka za zaštitu geološke baštine pridonijeli rješavanju navedenih problema u siječnju 1999. prijavili su projekt "GEOLOKALITETI/GEOPARKOVI - lista i baza podataka" na natječaj koji je tada raspisala Državna uprava za zaštitu okoliša. Sredstva na natječaju su se dodjeljivala nevladinim udrugama za aktivnosti u pridonošenju zaštiti okoliša. Tako je navedeni projekt prihvaćen na natječaju, dodijeljena su mu sredstva i tijekom 1999. i 2000. obrađeno je 12 lokaliteta i to: Dolina potoka Sutine, Pleterac (Moslavačka gora), Osim navedenog projekta u periodu od osnivanja odsjeka do 2004. godine, kada je voditeljica bila mr. sc. Ljerka Marjanac, kasnije dr.sc. održano je niz georadionica za djecu, ekskurzija na otok Rab, predstavljanje rada Hrvatskog geološkog društva na jesenskom Zagrebačkom velesajmu, aktivno sudjelovanje u ProGEO međunarodnoj organizaciji za zaštitu geološke baštine, te proglašenje Rupnice kod Voćina geološkim spomenikom prirode. U periodu od rujna 2004. do ožujka 2006. voditelj odsjeka bio je Goran Radonić. U tom periodu najznačajnija aktivnost je bila na realizaciji projekta pristupanja Parka prirode Papuk "Asocijaciji europskih geoparkova" i sudjelovanje na 3. Hrvatskom geološkom kongresu u Opatiji u segmentu tematike vezane za zaštitu geološke baštine. U ožujku 2006. za novu voditeljicu odsjeka izabrana je Jadranka Matić, koja je na sastanku odsjeka predložila aktivnosti do kraja 2006. i tijekom 2007. godine, koje su članovi Odsjeka prihvatili, a to su: - Utvrditi način daljnjeg djelovanja na očuvanju zaštićenih dijelova i njihove popularizacije i to provoditi. - Koristiti i dopuniti bazu podataka prikupljenih u sklopu projekta "Geolokaliteti/Geoparkovi, a neke od lokaliteta predložiti za zaštitu. - Zajednički organizirano djelovati u obradi i prikupljanju podataka o geološkoj baštini u sklopu nacionalnih parkova i parkova prirode. - Pripremiti publikaciju (radni naslov "Impresija kamenom") cilj koje bi bio popularizacija geologije i geološke baštine. Prema početnim predviđanjima obradilo bi se dvadesetak lokaliteta geološke baštine na području Hrvatske, koji su najdojmljiviji i stručno geološki najzanimljiviji. |
||||||||||||||||||||
