Hrvatsko geološko društvo je dobrovoljna strukovna udruga koja okuplja geologe, te osobe koje se zanimaju za geologiju, kao i institucije iz područja geoloških znanosti.
Cilj i svrha djelovanja društva je promicanje djelatnosti geologa i razvoj geologije kao znanstvenog područja. Osobiti zadaci društva su unapređivanje stručnog i znanstvenog rada u geološkoj struci, razvijanje geologije, širenje geološkog znanja te stručno i znanstveno usavršavanje članova.
Rad društva ogleda se u organizaciji i održavanju javnih znanstvenih skupova, stručnih sastanaka, tribina, objavljivanje znanstvenih radova članova društva kako u domaćoj tako i u inozemnoj literaturi.
7th International Workshop "Neogene of Central and South Eastern Europe"
14.06.2017.
Sedma međunarodna radionica o neogenu centralne i jugoistočne Europe održana je od 28. do 31. svibnja 2017. u Velikoj. Na radionici koja se odvijala u prostorijama Parka prirode Papuk i Geoparku Papuk sudjelovalo je osamdeset i dvoje stručnjaka i znanstvenika iz deset država.
Na otvorenju skupa nakon pozdravnih govora i kratkog filma naših domaćina iz Parka prirode Papuk održana su tri pozvana predavanja uvaženih znanstvenika iz Hrvatske, Slovačke i Mađarske. Prvo pozvano predavanje održala je prof. Jasenka Sremac s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, pod naslovom: "Amazing biodiversity of Miocene reefs". Drugo predavanje "Neogene palaeogeography and basin evolution of the Western Carpathians" održao je prof. Michal Kováč, profesor s Faculty of Natural Science, Comenius University iz Bratislave. Dr. László Csontos iz MOL-a, Hungarian Oil and Gas Company održao je zadnje pozvano predavanje pod naslovom "Late inversions and uplifts in a rift basin: a Pannonian basin review."
Dva dana radionice bila su posvećena znanstvenim predavanjima. Predavanja su bila podijeljena prema tematici u pet sekcija. Ukupno je održano dvadeset i pet predavanja, a u poster sekciji prezentirano je 20 radova.
Drugi dan radionice bio je rezerviran za terenski obilazak šest najreprezentativnijih neogenskih lokaliteta lociranih na Papuku, Požeškoj gori, Krndiji i Dilj gori. Zahvaljujući susretljivosti Veleučilišta u Požegi terenski dan je završen posjetom podrumu Veleučilišta, gdje su sudionici skupa upoznali tradiciju njegovanja vinogradarstva i vinarstva na prostoru Požeške doline.
Na kraju radionice dr. sc. Barbara Studencka iz Polish Academy of Science Museum of the Earth u Varšavi predstavila je poljsku kandididaturu za organizaciju slijedeće radionice koja se treba održati 2019. godine što je jednoglasno prihvaćeno.
U petak 2. lipnja 2017. godine svečano je otvorena šesta po redu izložba Gea. Organizacijski odbor i ove je godine imao težak zadatak – od velikog broja dobrih i kvalitetnih fotografija izabrati 40 najboljih.
Izložba je natjecateljskog i humanitarnog karaktera pa pozivamo posjetitelje da daju svoj glas fotografijama koje su ih najviše impresionirale.
Izložbu možete pogledati u poslovnoj zgradi INA d.d. (A. V. Holjevca 10, Zagreb)
Odsjek za zaštitu geološke baštine Hrvatskog geološkog društva kroz interaktivnu izložbu/radionicu ''Upoznaj Zemlju – zaviri u mikroskop!'' promiče geologiju kao znanost u osnovnim i srednjim školama. Izlažemo uzorke iz raznih grana geologije (mineralogija, petrologija, paleontologija, naftna geologija, hidrogeologija itd.), a učenici su u prilici uzorke dotaknuti, pomirisati i detaljnije ih proučavati
Velika želja nam je djeci izvan Zagreba približiti geologiju, pa smo tako ove godine s našom radionicom posjetili otoke Krk i Lošinj.
Na otoku Krku našu interaktivnu izložbu prikazali smo u srednjoj školi Hrvatski kralj Zvonimir u gradu Krku. Održane su dvije radionice gdje su učenici imali prilike ponešto naučiti o velikom znanstveniku Andriji Mohorovičiću, saznati nešto o istraživanjima ugljikovodika u Hrvatskoj, prošetati se kroz geološku povijest našeg planeta, pogledati kako pod mikroskopom izgledaju mikrofosili itd. Radionice su završile interaktivnom igrom znanja vezano uz predavanje o Andriji Mohorovičiću te slaganjem 3D modela dinosaura, gdje su najspretniji i najbrži učenici bili nagrađeni simboličnim nagradama.
U Malom Lošinju nalazi se srednja škola nazvana po svestranom profesoru i istraživaču Ambrozu Haračiću. U ovoj školi održali smo četiri radionice za učenike od prvog do četvrtog razreda gimnazije te za učenike odabranih strukovnih usmjerenja. Ovdje su učenici, kao i u srednjoj školi na Krku, imali prilike naučiti nešto o stijenama, geološkoj prošlosti i nastanku planeta Zemlje, naučiti zašto su važna istraživanja ugljikovodika, upoznati se s makro i mikro fosilima... Bilo je tu i puno pitanja, no vrijeme je bilo ograničeno s obzirom da je nakon radionica, za sve učenike, a i ostale zainteresirane, održano predavanje o Andriji Mohorovičiću i njegovom znanstvenom doprinosu. Malim nagradnim kvizom znanja u kojem su učenici mogli provjeriti stečeno znanje o velikom znanstveniku završio je naš posjet ovoj srednjoj školi.
S obzirom na aktivno sudjelovanje učenika u radionici i njihovu zainteresiranost, možemo reći da je interaktivna izložba "Upoznaj Zemlju – zaviri u mikroskop!" više nego uspješno održana u srednjim školama na naša dva otoka uz svesrdnu pomoć našeg sponzora INA d.d.
U organizaciji Studentskog odsjeka Hrvatskog geološkog društva te u suradnji s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom i Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom, ove je godine po prvi put održan skup studenata geoloških usmjerenja pod nazivom Studentski dani geologije – SDG. Ideja skupa je omogućiti priliku izlaganja studentima koji su proveli značajno geološko istraživanje te upućivanje samih studenata u izgled profesionalnih znanstvenih kongresa. Tema ovogodišnjeg skupa bila su geološka istraživanja područja Vanjskih Dinarida.
Prvi dan (5. svibnja) obuhvatio je strukturno-geološka, stratigrafska, hidrogeološka, geokemijska i paleontološka predavanja šestero profesora te isti broj studenata. Skup je otvorio prof. Bruno Tomljenović pregledom strukturno-tektonskog sklopa Vanjskih, ali i Unutrašnjih Dinarida. Prezentaciju o mjerenju pukotina u Jelar brečama prikazao je student Lovro Blažok. Prof. Igor Vlahović u svojem predavanju dao je kratak pregled evolucije Jadranske karbonatne platforme. Prvi blok je zatvorio student Mario Poleto predavanjem o analognom modeliranju i primjeni u stvarnim geološkim sustavima. Drugi blok otvorila je doc. Jelena Parlov s predavanjem o mjerenju stabilnih izotopa vode i njihovoj primjeni u hidrogeologiji.
Studentica Valentina Kocijan predavala je o građi, speleogenezi i speleološkim objektima prostora Vanjskih Dinarida, a dr.sc. Tamara Troskot-Čorbić održala predavanje o matičnim stijenama navedenog prostora. Treći blok predavanja otvorio je doc. Dalibor Paar sve aktualnijom temom – geoturizmom. Inženjersko-geološko predavanje, točnije grafičku analizu pokosa stijenske mase ispričala je studentica Adriana Kukolja. Zadnja dva predavanja bila su paleontološka.
Prof. Jasenka Sremac predavala je o organizmima graditeljima današnjih stijena, a studentice Marta Gjirlić i Ajna Kaltak o fosilifernim miocenskim naslagama Dubravice. Raspored, točni nazivi predavanja kao i sažeci mogu se pronaći u Zborniku sažetaka. Predavanja su održana u predavaonici (-008) Geološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
Drugi dan (6. svibnja) skupa bio je rezerviran za teren na Velebitu, s naglaskom na područja i stijene spomenute prethodnog dana na predavanjima. Ekskurzija je uključila šest lokaliteta s naslagama različitih starosti i litologija. Na lokalitetu Senjska Draga nakon glavnih dolomita unutar diplopornih vapnenaca prisutan je proboj amfibolskog porfirita. Od Senja prema Karlobagu vidljivi su jurski vapnenci te izmjena krednih naslaga i Velebitskih breča paleogenske starosti. Dolaskom na Kubus počinje se pružati slijed tzv. brušansko-oštarijske antiklinale, koju grade naslage od karbona pa sve do paleogena. Slijed započinje paleogenskim Velebitskim brečama na koje naliježu gornjojurski vapnenci i dolomitizirani vapnenci, donjojurski vapnenci u izmjeni s dolomitima, litiotidni i mrljasti vapnenci te glavni dolomiti. Gornjotrijaska emerzija na ovom je prostoru erodirala naslage sve do najmlađih srednjotrijaskih naslaga anizičke starosti – diplopornih vapnenaca. Perm je vidljiv na području Baških Oštarja i Brušana. Izgrađen je od tri debele zone dolomita razdvojene s dvije ili tri tanke zone tamnosivih vapnenaca. Nadalje kroz karbon i perm prolazi se kroz niz sedimentnih stijena, od Košna naslaga sve do organskih šejlova.
Na skupu je sudjelovalo ukupno 55 studenata, 49 s PMF-a i RGNF-a te šestero studenata iz Slovenije.
Na ovogodišnjem 15. Festivalu znanosti, održanom od 24. do 29. travnja 2017. godine sudjelovalo je i Hrvatsko geološko društvo.
Tema ovogodišnjeg Festivala bilo je VRIJEME, pa je to bilo i pravo vrijeme za nastavak aktivnosti HGD-a u okviru inicijative obilježavanja 160. godišnjice rođenja velikog znanstvenika – Andrije Mohorovičića, koja je započela 23. siječnja 2017. godine polaganjem vijenca ispred biste u rodnom Voloskom i održavanjem predavanja "Andrija Mohorovičić 160. godišnjica rođenja - život i djelo" u Opatiji.
U Velikoj dvorani Tehničkog muzeja Nikola Tesla, 28. svibnja 2017. godine, Nina Kovačić, dipl. ing. fiz., održala je zanimljivo predavanje pod naslovom – "Geofizička otkrića Andrije Mohorovičića – primjena u naftnoj industriji".
Nakon dugih 19 godina zaštićen je još jedan geolokalitet. Županijska skupština Vukovarsko-srijemske županije na svojoj 34. sjednici proglasila je "Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru" geološkim spomenikom prirode.
Rok za slanje fotografija na foto natječaj GEA, produljen je do 01.5.2017. godine
Geološka šetnja - Zagreb
10.04.2017.
Geološke ljepote i znamenitosti ne okružuju nas samo na terenu, već i svakodnevno na ulicama i trgovima naših gradova.
Što sve možete primijetiti šećući po centru grada Zagreba, bilo da se radi o različitim tipovima stijena koje se eksploatiraju i koriste kao tehničko-građevni, arhitektonsko-građevni ili ukrasni kamen, ili pak o mineralima i fosilima koji te stijene grade, uz povijesne i turističke detalje potražite na stranici
Pozivamo vas na predavanjeThe relationship between metasomatism and oxidation state in the lithospheric mantle: an example from the Massif Central, Franceu koje će u organizaciji Geokemijskog odsjeka HGD-a održati Alan Butler Woodland u ponedjeljak 3. travnja 2017. godine s početkom u 17,30 u Vijećnici Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta (Pierottijeva 6, Zagreb).
Pozivamo vas da i ove godine sa svojim umjetničkim fotografijama sudjelujete u izložbi GEA koju organizira Hrvatsko geološko društvo.
Tema ovogodišnje izložbe je "Ge(a)ometrija", a od sudionika očekujemo fotografije vezano uz geometrijske pojave i oblike u geologiji, trokuti, piramide, stošci, kugle, valjci, paralelne ravnine, plohe, bilo da se radi o oblicima na mikro ili makro skali…
Pravo sudjelovanja na ovoj izložbi otvorenog tipa, osim članova HGD-a, imaju i svi ostali zaljubljenici u fotografiju, geoznanosti, prirodne ljepote.
Rok za slanje fotografija je 20. travnja 2017. g., a poslati ih treba na e-mail adresu: hgd.gea@gmail.com
Pozivamo vas na dva zanimljiva predavanja u organizaciji Odsjeka za sedimentologiju i stratigrafiju, koja će 15. i 16. veljače 2017. održati profesor Poppe de Boer: "Modern versus ancient controls on sedimentary systems; the present is not always the key to the past"i"Orbital (Milankovitch) cycles: pathways for the transfer of orbital signals into the sedimentary record".
Poppe de Boer je profesor emeritus sedimentologije na Sveučilištu Utrecht u Nizozemskoj. Bio je predsjednik IAS-a od 2010. do 2014 godine. U svojem znanstvenom radu bavio se raznim sedimentološkim temama kao što su primjerice, sedimentni facijesi uvjetovani plimom i osekom, orbitalni signali u sedimentologiji i facijesi bogati organskom tvari. Trenutni istraživački interesi su mu katastrofalni geološki događaji, razvoj efekta staklenika te sedimentni sustavi u sušnim uvjetima.
Oba predavanja će se održati u predavaonici (-008) Geološko-paleontološkog zavoda PMF-a (Horvatovac 102a) s početkom u 14 sati.
Obilježavanje 160. godišnjice rođenja Andrije Mohorovičića.
01.02.2017.
Akademik Andrija Mohorovičić (Volosko, 23. siječnja 1857. – Zagreb, 18. prosinca 1936.) bio je istaknuti hrvatski znanstvenik na području meteorologije i seizmologije.
Prvi je u svijetu na osnovi analize valova potresa u Pokupskom utvrdio fenomen različitih brzina širenja valova u odnosu na gustoću medija, što je dovelo do otkrića plohe diskontinuiteta koja dijeli koru od plašta Zemlje a koja je njemu u čast nazvana Mohorovičićev diskontinuitet.
Hrvatsko geološko društvo i Grad Opatija obilježili su ovu godišnjicu polaganjem vijenca ispred biste u rodnom Voloskom i održavanjem predavanja "Andrija Mohorovičić 160. godišnjica rođenja - život i djelo" u Opatiji.
Ovom prilikom zahvaljujemo Gradu Opatiji na svesrdnoj pomoći i suradnji prilikom organizacije događanja. S obzirom na značaj i veličinu našeg svjetski poznatog i priznatog znanstvenika, tijekom čitave godine nastavit ćemo s obilježavanjem ove obljetnice popularizacijom njegovog djela, predavanjima, posebnim tiskanim izdanjima i sl. a revitalizirati ćemo i inicijativu za podizanje dostojnog spomenika u Zagrebu.
Pročitajte kako je ovaj događaj zabilježen u medijima
Svim članicama i članovima Društva želimo sretan i blagoslovljen Božić i veselu, uspješnu i poput kristala blistavu Novu 2017. godinu!
Upravni odbor Hrvatskog geološkog društva
Kratko izvješće sa 34. redovne skupštine
21.12.2016.
34. redovna skupština Hrvatskog geološkog društva – 16. 12. 2016.
U petak 16. prosinca 2016 u Velikoj predavaonici Geološko-paleontološkog zavoda PMF-a održana je 34. redovna skupština Hrvatskog geološkog društva. Skupštinu je vodilo radno predsjedištvo u sljedećem sastavu: prof. dr. sc. Dunja Aljinović – predsjednica, te članovi predsjedništva dr. sc. Tonći Grgasović i izv. prof. dr. sc. Nenad Tomašić.
Predavanje "Slovensko geološko društvo – povijest, aktivnosti i ideje za suradnju s Hrvatskim geološkim društvom" održao je prof. dr.sc. Timotej Verbovšek, potpredsjednik Slovenskog geološkog društva.
Predsjednica Društva gđa. Lilit Cota iznijela je izvješće o radu Upravnog odbora i aktivnostima Društva. Tijekom 2016. godine održano je 5 sjednica Upravnog odbora, dvije izvanredne skupštine, prihvaćen je novi statut Društva, izabrani članovi Nadzornog odbora i Suda časti, održano je 26 predavanja, organizirane su tri stručne ekskurzije, organizirana su dva znanstvena skupa - Međunarodni limnogeološki skup "Lake Basin Evolution" (20. - 24. 5. 2016.) i Hrvatsko-mađarski geomatematički kongres (26.-28. 5. 2016.), s projektom "Upoznaj Zemlju – zaviri u mikroskop!" članovi Društva su 11 škola intenzivno radili na popularizaciji geologije, te sudjelovali s istim projektom na Znanstvenom pikniku uz novu radionicu "Geo-art". Hrvatsko geološko društvo sudjeluje i na dva projekta H2020: KINDRA i INTRAW.
Financijsko izvješće pripremila je gđa. Đurđica Kraljević, a iznijela ga je tajnica Društva Morana Hernitz Kučenjak.
Nakon izvješća Nadzornog odbora koje je izložio prof. dr. sc. Josip Halamić i Suda časti koje je iznio dr. sc. Tvrtko Korbar, sljedilo je izvješće glavne urednice Vijesti HGD-a gđe. Katarine Krizmanić. Izviješće za znanstveni časopis Geologia Croatica pročitala je tajnica Društva.
Nakon što su voditelji odsjeka upoznali prisutne s radom svojih odsjeka tijekom 2016. godine, predsjednica Društva izložila je plan rada za 2017. godinu te podijelila priznanja zaslužnim članovima.
Ove godine održana je peta po redu izložba fotografija CroGea. O detaljima natječaja i tijeku izložbe govorila je gđa Nina Kovačić, te su proglašeni pobjednici.
Na kraju skupštine predsjednica Društva predstavila je kalendar HGD-a koji se sastoji od 12 najboljih fotografija protekla četiri natječaja Gea. Kalendari će biti darovani individualnim donatorima Hrvatskog geološkog društva, kao i organizacijama koje doniraju ili sponzoriraju pojedine aktivnosti Društva. Prikupljene donacije koristit će se za aktivnosti Studentskog odsjeka.
Skupština je završila prigodnim domjenkom uz aukciju fotografija s ovogodišnje Gee. Sav prihod s aukcije bit će darovan udruzi Krijesnica.
Kratki film s prikazom dijela ovogodišnjih aktivnosti članova Društva:
Kalendar HGD-a
21.12.2016.
Ove godine načinjen je kalendar Hrvatskog geološkog društva s po tri najbolje fotografije s dosadašnjih izložbi. Kalendari će biti darovani individualnim donatorima Hrvatskog geološkog društva, kao i organizacijama koje doniraju ili sponzoriraju pojedine aktivnosti Društva. Prikupljene donacije koristit će se za aktivnosti Studentskog odsjeka.
Svoju donaciju za Studentski odsjek možete dati na sljedećim lokacijama i podignuti svoj primjerak kalendara:
Objavljen je treći po redu info-letak H2020 projekta INTRAW – International Observatory on Raw materials, u kojem HGD sudjeluje kao povezana treća strane (eng. linked third party).
Projekt je započeo 2015. godine, i bavi se istraživanjem mogućnosti suradnje između zemalja članica EU i pet tehnološki naprednih i resursima bogatih zemalja izvan EU (Australia, Kanada, Brazil, Južna Afrika i SAD).
INTRAW je razvio tri scenarija koji opisuju razvoj tržišta ne-energetskih sirovina (raw materials) u 2050. godini, o čemu se provela rasprava kroz niz radionica u organizaciji članica konzorcija, te završna rasprava sa 30 sudionika konferencije EU Raw materials week u Briselu.
Tri scenarija pod nazivom "Unlimited trade", "Sustainable trade" i "National walls" imaju za cilj pripremiti Europsku uniju za budućnost i istovremeno spasiti je od mogućih neželjenih pravaca razvoja tržišta ne-energetskih sirovina. Scenariji će biti dostupni na web stranici projekta početkom 2017. godine.
Pozivamo vas na dva predavanja vezana za sekvenciranje DNA iz geoloških materijala i njegovu primjenu u paleoekološkim rekonstrukcijama: "Ancient environmental DNA from lake sediments" i "Why should we try high-throughput single-pollen aDNA sequencing?" koja će u organizaciji Hrvatskog geološkog instituta i Hrvatskog geološkog društva održati Mikkel Winther Pedersen i Ana Prohaska, istraživači i suradnici The Willerslev Group sa Centre for GeoGenetics, The Natural History Museum of Denmark, u srijedu 14. prosinca 2016. s početkom u 14 sati u konferencijskoj dvorani HGI-a, Sachsova 2.
Pozivamo vas da sudjelujete u specijalnom broju uvaženog časopisa "GEOFLUIDS" (impaktni faktor 1,75) posvećenog evoluciji bazenskih fluida u intrakontinentalnim riftovima, interesantnim u genezi mineralnih ležišta, ugljikovodika, geotermalnih pojava i sl.
Pozivamo vas na predavanje "Geološko skladištenje ugljičnog dioksida – tehnologija i potencijal" koje će u organizaciji Studentskog odsjeka održati izv. prof. dr. sc. Bruno Saftić u ponedjeljak 12. prosinca 2016. s početkom u 16 sati Vijećnici Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.
Predavanje
30.11.2016.
Pozivamo vas na predavanje o Etiopiji, koje će su održati u okviru GPZ tribine u srijedu 7. prosinca 2016. u 15:05 sati.
Predstavljanje knjige
22.11.2016.
Pozivamo vas na predstavljanje knjige Prapovijest u srijedu 23. studenoga 2016. godine s početkom u 15 sati u predavaoni GPZ (-008), Horvatovac 102a.
Na predstavljanju knjige govorit će predsjednica HGD-a, gđa Lilit Cota, zamjenik pročelnika Geološkog odsjeka, akademik Vladimir Bermanec, stručna redaktorica knjige, prof. Jasenka Sremac, te predstavnici hrvatskog nakladnika Mozaik knjige i suradnika koji su radili na prijevodu.
Prema informacijama nakladnika, knjiga će se tom prigodom moći nabaviti pod povoljnijim uvjetima.
Otvorenje izložbe Cro Gea
24.10.2016.
Pozivamo Vas na otvorenje izložbe fotografija Cro Gea koje će se održati u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u utorak (Demetrova 1, Zagreb) 25. listopada 2016. godine u 14 sati
Predavanje
24.10.2016.
Pozivamo Vas na predavanje "NOVE METODE MJERENJA CO2 – DELTA RAY SPEKTROMETRI: PRIMJENA U GEOZNANOSTIMA I ISTRAŽIVANJU OKOLIŠA" koje će održati Danijela Šmajgl u srijedu 26. listopada 2016. s početkom u 15 sati u predavaoni (-008) Geološko-paleontološkog zavoda PMF-a (Horvatovac 102a, Zagreb).
Predavanje
18.10.2016.
Pozivamo Vas na predavanje "Eugen – Belgija 2016." u organizaciji Studentskog odsjeka HGD-a koje će se održati u srijedu 19. listopada 2016. u Vijećnici Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta s početkom u 16:30 sati.
Predavanje
10.10.2016.
Pozivamo vas na predavanje "Ekspedicija Zahor, BIH 2016."
u organizaciji Studentskog odsjeka HGD-a. Predavanje će se održati u utorak 11. listopada 2016. u Vijećnici Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta s početkom u 17 sati.
Predavanje
04.10.2016.
Pozivamo Vas na predavanje "Naftonosni sedimenti i fosili Jurske obale na jugozapadu Engleske"
koje će se održati u Hrvatskom geološkom institutu u utorak 11. listopada 2016. godine s početkom u 14 sati.
Pozivamo vas na predavanje "TRAGOVI FOSILA U PROMINSKIM NASLAGAMA"
koje će se održati 5. listopada 2016. s početkom u 15 sati u predavaonici GPZ-a (-008) na Horvatovcu 102a.
Značajno otkriće
15.09.2016.
Značajno otkriće – u Austriji pronađene 2,5 metra dugačke kljove mamuta iz pleistocena.
Ekipa bečkog Prirodoslovnog muzeja, pod vodstom dr. sc. Olega Mandića, iskopala je kod Mistelbacha u Donjoj Austriji u suradnji s Austrijskim geološkim institutom odlično sačuvane ostatke mamuta. Lokalitet je nađen u sklopu detaljnog geološkog kartiranja trase budućeg autoputa Beč-Prag. Iskopavanje je značajno podržala firma Asfinag, koja vodi građevinske radove na toj trasi, ustupanjem svoje mehanizacije. Ekipa na terenu je uključila geologe, paleontologe, preparatore, studente, ukupno sedmoro ljudi.
Nakon prospekcije terena odmah je započeto s iskopavanjem. Nađene su dvije 2,5 m dugačke kljove i 5 kralježaka, koji su najvjerojatnije pripadali istoj jedinki mamuta. Nalazi su stabilizirani gipsanim zavojem, oprezno izvađeni iz sedimenta i transportirani na muzej radi daljnje obrade. Preparacija je najkritičniji dio obrade ovakvih nalaza. Fosilna kljova obično puca nakon sušenja i raspada se u komadiće, međutim primjenom posebnih kemikalija taj proces se može spriječiti. Iz tog razloga su nalazi dobro uščuvane kljove mamuta vrlo rijetki. U zbirci bečkog muzeja, koja je osnovana jos u doba Marije Terezije nema više od deset primjeraka.
S obzirom da nisu nađeni ostaci zuba, direktna odredba vrste mamuta je problematična. Usporedno s preparacijom nalaza bit će napravljene analize proba uzetih u sedimentima u kojima su kosti nađene, radi odredbe starosti i okoliša taloženja. Zanimljivo je da strukturno-geološki pokazatelji sugeriraju znatno veću starost slojeva s kostima, od faune kopnenih puževa nađenih u istim naslagama, a koje ukazuju na klimatske uvjete kasnog pleistocena. Konačna interpretacija na osnovu svih pokazatelja očekuje se tokom sljedeće godine.
"THE 7TH INTERNATIONAL WORKSHOP ON THE NEOGENE FROM THE CENTRAL AND SOUTH-EASTERN EUROPE"; 28-31 May 2016 (Velika, Croatia) www.7ncsee2017.com --------------
